Kolačići nam pomažu pružiti bolji korisnički doživljaj. Korištenjem naše web stranice pristajete na korištenje kolačića.

Lokalna akcijska grupa "More 249" - "Od mora za More"

Izmjene vezane uz poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš („zelena plaćanja“) na obradivim površinama

  • Objavljeno: /
  • Autor: LM249

U Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu, objavljenom 9. svibnja 2018. u Narodnim novinama 42/2018, propisani su dodatni uvjeti vezani za ostvarivanje potpora za „zelena plaćanja“, a koji se odnose na zabranu korištenja sredstava za zaštitu bilja na nekim „ekološki značajnim površinama“ i vremenski period uzgoja postrnih i zelenih pokrovnih usjeva.

 

Kulture koje fiksiraju dušik prihvatljive za ekološki značajne površine su: soja (Glicyne max), lucerna (Medicago sativa), grah (Phaseolus spp), kravlji grašak (Vigna spp.), slanutak (Cicer spp.), djetelina (Trifolium spp.), bob (Vicia faba), leća (Lens culinaris), lupina (Lupinus spp.), grašak (Pisum spp.), grahorica (Vicia spp.), smiljkita roškasta (Lotus corniculatus), grahor satrica (Lathyrus sativus). Ove vrste u jedinstvenom zahtjevu moraju biti navedene kao glavni usjev. Soja prihvatljiva za ekološki značajne površine mora zadovoljiti uvjete:

 

mora biti proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje u količini od najmanje 80 kilograma po hektaru prijavljene površine soje, o čemu korisnik potpora dostavlja podružnici Agencije za plaćanja do 15. listopada 2018. godine sljedeće dokaze:

 

– kopiju računa o plaćenom komercijalnom sjemenu kojeg koristi te godine ili drugi dokument kojim se može dokazati porijeklo i količina sjemena i

– certifikat s vreće kojeg će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti ili certifikat o sjemenu uz otpremnicu Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.

 

Kultura koja fiksira dušik kao glavni usjev može biti zasijana i kao smjesa s jednom ili više drugih kultura na način da kultura koja fiksira dušik prevladava na površini. Na ekološki značajnim površinama na kojima se uzgajaju kulture koje fiksiraju dušik ne smiju se primjenjivati sredstva za zaštitu bilja. Već od 2015. godine pravilnicima o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja bila je propisana zabrana primjene zaštitnih sredstava na površinama pod ugarom koje su bile prijavljene kao ekološki značajne površine.

 

Podsjećam da je od ove godine promijenjen faktor za izračun prihvatljivih ekološki značajnih površina:

 

za kulture koje fiksiraju dušik faktor je 1 (bio je 0,7)

za kulture kratkih ophodnji faktor je 0,5 (bio je 0,3).

 

 

Također je propisano da postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi na ekološki značajnim površinama moraju biti prisutni najmanje u razdoblju od 20. kolovoza do 15. listopada 2018. godine. (Ranijim pravilnicima bio je propisan rok sjetve postrnih usjeva i zelenih pokrovnih usjeva na ekološki značajnim površinama.) Na postrnim usjevima i zelenim pokrovnim usjevima na ekološki značajnim površinama također se ne smiju primjenjivati sredstva za zaštitu bilja. Kao postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi priznavat će se mješavine koje se sastoje od barem dviju niže pobrojanih poljoprivrednih vrsta.

 

Žitarice; zob (Avena sativa), raž (Secale cereale), pšenoraž (Triticale), ječam (Hordeum vulgare)

 

Trave; talijanski ljulj (Lolium multiflorum), sudanska trava (Sorghum sudanense), sirak-sudanska trava (Sorghum bicolor X Sorgum sudanense), vlasulje (Festuca spp.), vlasnjače (Poa spp.)

 

Rod kupusnjača: gorušice (Sinapis alba, Brassica juncea, Brassica nigra), krmna rotkva - Rauola (Raphanus sativus L.,var. oleiformis Pers), uljana rotkva (Raphanus sativus), kanola (Brassica napus ili B. rapa), ozima repica - Perko (Brassica rapa L., cv. Perko),

 

Leguminoze; grahorice (Vicia spp.), djetelina inkarnatka (Trifolium incarnatum), aleksandrijska djetelina (Trifolium alexandrium), crvena djetelina (Trifolium pratense), krmni grašak (Pisum sativum), lupine (Lupinus spp.), perzijska djetelina (Trifolium resupinatum), grahor satrica (Lathyrus sativus)

 

Ostalo: facelija (Phacelia tanacetifolia) i heljda (Fagopyrum esculentum).

 

Osim ovih izmjena, uvedena je dopuna vezana za dimenzije suhozida, kao jednog od obilježja krajobraza koji se za potrebe provedbe zelene prakse priznaju kao ekološki značajne površine:

 

tradicionalni suhozid najmanje 0,5 m širine, najviše 2 m širine unutar parcele i 4 m na granici parcele, te najmanje 0,2 m visine i najviše 3 m visine.

 

Izračun ukupnog broja hektara koji predstavljaju ekološki značajnu površinu kao i njegov udio u ukupnom obradivom zemljištu poljoprivrednog gospodarstva korisnicima potpora je raspoloživ u AGRONET-u (EZP kalkulator).

 

Navedenim Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu, uvode se mjere dobrobiti životinja kao IAKS mjere ruralnog razvoja:

 

14.1.1. Dobrobit životinja u govedarstvu (mliječne krave, tovna junad, telad)

14.1.2. Dobrobit životinja u svinjogojstvu (odbijena prasad, krmače i nazimice, svinje za tov)

14.1.3. Dobrobit životinja u peradarstvu (brojleri, nesilice, purani).

 

Korisnici ove potpore obvezni su završiti izobrazbu iz područja dobrobiti životinja u trajanju od minimalno 4 sata u godini. Izobrazba će za korisnike biti besplatna, a provodit će je Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba.

mr. sc. Tatjana Međimurec
načelnica Odjela za ratarstvo
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

 

Preuzeto sa SAVJETODAVNA.HR